Dobro došli na ZFF: Inkluzivni program u suradnji s CKD-om

U sklopu ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala drugu godinu za redom provodimo inkluzivni program filmskih projekcija s arapskim i ukrajinskim titlovima kako bismo festivalske filmske projekcije učinili pristupačnima našim novim sugrađanima kojima nepoznavanje jezika može predstavljati izazov u aktivnom sudjelovanju u kulturnom životu grada. Program Dobro došli na ZFF podupire Gradski ured za kulturu i civilno društvo Grada Zagreba, a ove godine prikazat ćemo čak četiri filma iz ZFF-ova filmskog programa prevedene na arapski i ukrajinski jezik.

U dolasku do govornika arapskog jezika pomaže nam Centar za kulturu dijaloga. O važnosti inkluzije, dijaloga i međusobnog razumijevanja razgovarali smo s Nejrom Kadić Meškić, izvršnom direktoricom centra, koja kroz udrugu uspješno radi na uključivanju stranaca, tražitelja međunarodne zaštite i drugih članova društva u zajednički život u Hrvatskoj.

Za početak, možete li nam ukratko predstaviti Centar za kulturu dijaloga – kako je nastao i što vam je osnovna misija?
Centar za kulturu dijaloga, ili skraćeno CKD, nevladina je organizacija osnovana 2015. godine s misijom poticanja i njegovanja kulture dijaloga kao temelja u izgradnji kohezivnog i uključivog društva ravnopravnih. Naša je misija da se takvo društvo temelji na potpunom i dubokom međusobnom razumijevanju, priznanju i poštovanju svih ljudi, bez obzira na razlike u boji kože, jeziku, vjeri, spolu, nacionalnom ili društvenom podrijetlu, migracijskom iskustvu i drugim obilježjima. Možemo reći i kako nastajemo kao svojevrsni odgovor na rastući trend govora mržnje, rasizma i ksenofobije, čemu svjedoče i relevantna izvješća o stanju ljudskih prava u Europskoj uniji. Iako naši programi uključuju rad s različitim skupinama ljudi, poseban naglasak stavljamo na njegovanje i poticanje dijaloga između osoba s migrantskim iskustvom i lokalne zajednice u kojoj su pronašli svoj novi dom. Mi za njih volimo reći da su novi susjedi – ne samo oni nama nego i mi njima – što također sugerira da jedni o drugima još uvijek imamo puno toga naučiti. Djelujemo kroz niz različitih programa i projekata koji izravno i neizravno podupiru proces integracije u hrvatsko društvo i ujedno zagovaraju prihvaćanje različitosti u društvu domaćina.

Na koje načine pomažete ljudima u procesu integracije?
Centar za kulturu dijaloga primjenjuje holistički pristup integraciji i koristi kombinaciju društvene i socijalne podrške, obrazovanja, jezične i kulturne medijacije. Fokus na individualizaciji omogućava da se odgovori na specifične potrebe novih susjeda (jezik, kultura, trauma izbjeglištva i slično). Integraciju vidimo kao dvosmjeran proces koji, pored individualnog izravnog rada s novim susjedima, obuhvaća senzibilizaciju lokalnih zajednica na nove susjede kroz kreativne i domišljate susrete kultura, umjetnosti, jezika, poezije, povijesti, sporta, koji pomažu produbljivanju dijaloga. Centar za kulturu dijaloga suradnjom s državnim institucijama, lokalnim (samo)upravama, javnim ustanovama, medijima, lokalnim zajednicama i organizacijama potiče inkluziju – ne samo korisnika, nego međusobno povezivanje korisnika i lokalnog stanovništva. Tako, na primjer, Centar u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom potiče integraciju izbjeglica kroz nogomet koji omogućava zajedničko iskustvo, suradnju i pripadnost zajednici. Djelujemo širom Hrvatske, što nam omogućuje lokalnu blizinu i prilagođenu podršku korisnicima u različitim dijelovima zemlje. O našim raznolikim aktivnostima možete doznati na www.ccd.hr. Pozivam vas da nam se pridružite na nekima od njih!

Tko su vaši korisnici – s kojim skupinama stranaca i novih stanovnika Hrvatske najviše radite?
Radimo s ljudima s migrantskim iskustvom koji u Hrvatskoj imaju različite pravne statuse, ali kako smo provedbeni partner Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske na projektu Novi susjedi 2.0 – uključivanje osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom u hrvatsko društvo, tako najviše radimo s osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita u Hrvatskoj. To su azilanti ili stranci pod supsidijarnom zaštitom kojima pomažemo u ranoj fazi integracije, tj. po odobrenju međunarodne zaštite kada im je pomoć u integraciji i najpotrebnija.

Na koji način prepoznajete njihove potrebe i kako im pristupate?
Svakom novom susjedu ili susjedi pristupamo individualno putem mobilnog tima koji djeluje u lokalnome mjestu u kojem živi. Mobilni tim se sastoji od voditelja slučaja integracije i kulturnog medijatora koji priča materinji jezik i poznaje kulturu novog susjeda. U individualnom pristupu i kroz izravni rad s njima, prepoznajemo njihove potrebe i djelujemo sukladno tome. Primjerice, ako imamo nekoga tko želi nastaviti obrazovanje u Hrvatskoj, tražimo način da to omogućimo, osobama koje su radno sposobne pomažemo da se zaposle, uče hrvatski jezik i što prije se osamostale, pomažemo im da ostvare svoja prava u Hrvatskoj kao i izvrše obveze koje imaju. Pomažemo im u svim područjima, od reguliranja pravnog statusa, preko zapošljavanja, obrazovanja, socijalne skrbi, spajanja obitelji, učenja jezika, upoznavanja s kulturom i običajima, dobrosusjedskim odnosima, sudjelovanja u društvenim i kulturnim događanjima u lokalnoj zajednici do širenja društvene mreže i slično.

Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u radu s novim sugrađanima?
Učenje jezika jedan je od izazova, s obzirom na to da nadležna tijela ne organiziraju tečajeve za osobe s odobrenom međunarodnom zaštitom, pa smo bili primorani samostalno se organizirati i podučavati strance jeziku i upoznati ih s hrvatskom kulturom i običajima. Integracija je dugoročan proces i ne događa se “preko noći”. Koordinacija i sinergijsko djelovanje različitih sektora nužni su za uspješno uključivanje novih susjeda u nova društva. Izazov su svakako i kulturološke razlike, no to je izazov kojem se uvijek veselimo jer puno učimo jedni od drugima. Upoznavanje i navikavanje na kulturološke razlike uglavnom je prožeto raznim anegdotama pa bude vrlo zanimljivih situacija kojih se poslije rado sjećamo. Radom u Centru za kulturu dijaloga kao da imamo priliku putovati bez putovnice jer kroz različite ljude izravno upoznajemo kulture, običaje, religije, države i životne priče diljem svijeta.

Kakvu ulogu kultura i kulturne aktivnosti mogu imati u tom procesu?
Kultura i kulturne aktivnosti ključni su instrumenti integracije jer promoviraju međureligijski dijalog koji potiče međusobno razumijevanje, poštivanje različitosti i smanjenje predrasuda i stereotipa. Naša sinergijska djelovanja u kulturnim aktivnostima stvaraju osjećaj pripadnosti kod novih susjeda, čime se olakšava emocionalna i društvena integracija, jača društvena kohezija i omogućuje dvosmjerna integracija: i zajednica i novi susjedi uče jedni od drugih. Kulturne aktivnosti imaju snagu doprijeti i do onih koji nisu osviješteni o ovoj temi, što ih čini snažnim alatom promicanja ljudskih prava. Osim toga, kulturne aktivnosti istovremeno njeguju očuvanje i dijalog različitih kulturnih identiteta.

Koliko su, po vašem mišljenju, važni programi poput ovog našeg – filmske projekcije s titlovima na arapskom i ukrajinskom jeziku – za uključivanje novih članova zajednice u kulturni život Zagreba?
Ovakvi programi su iznimno važni za promicanje i njegovanje interkulturnog dijaloga te izgradnju i jačanje interkulturnog društva. Važni su jer osobama s migrantskim iskustvom koji govore arapski i ukrajinski – posebice jer je za neke jezik bitan dio njihovog identiteta – ovakvi programi i aktivnosti omogućuju da se lakše povežu i integriraju. Programi poput vašega im daju osjećaj pripadnosti i povezanosti s vlastitim identitetima u novom društvu što nije lako postići. Za integraciju je bitno učenje hrvatskog jezika kao jezika društva domaćina, ali je jednako bitno očuvanje njihova materinjeg jezika kao bitnog elementa identiteta. Upravo suradnjom Centra za kulturu dijaloga i ZFF-a potiče se veća senzibilizacija lokalnog stanovništva na nove susjede, što je važno u jačanju međusobnog razumijevanja i prihvaćanja.

Filmovi su na rasporedu tijekom trajanja festivala (10. – 16. studenoga 2025.) u Cinestaru Branimir (Ulica kneza Branimira 29) te u Muzeju suvremene umjetnosti (Avenija Dubrovnik 17). Dva filma, Kako je ovdje tako zeleno? i Oprosti, ljubavi, naslovi su iz glavnog programa dugometražnih igranih filmova, dok je Derište film iz programa Velikih 5.

Jednu projekciju na arapskom jeziku namijenili smo i mlađima te prikazujemo dječji animirani film Divljaci. Nakon projekcije filma pridružite nam se na prigodnom druženju u MSU-u u organizaciji Centra za kulturu dijaloga.