Filmovi iz malih zemalja poput Hrvatske suočavaju se sa snažnom konkurencijom za pažnju publike. Konkurencija utječe na to kakvi se filmovi proizvode i, posljedično, što gledamo u kinima. Europski istraživački projekt CresCine istražuje snagu i izazove s kojima se suočavaju filmovi u malim zemljama.

Hrvatska: umjeren festivalski uspjeh između snažnog programa poticaja i slabog domaćeg tržišta

Poput Irske, Hrvatska ima snažan program poticaja za servisne produkcije, koji kontinuirano privlači strane produkcije i doprinosi izvoznom volumenu. Komparativno gledajući, Hrvatska ima nizak stupanj javnog financiranja filma, tek nešto iznad Litve i Estonije. Dostupni podaci pokazuju da je posjećenost kina u Hrvatskoj općenito niska (prosječno 0,9 posjeta po stanovniku), što dijelom može biti pripisano visokoj cijeni karata, ali i ograničenjima prikazivačke infrastrukture. U periodu od 2014. do 2022., domaće tržište kontinuirano ima niske udjele u ukupnoj gledanosti (slično kao i u Portugalu), ali se u nekoliko posljednjih godina vidi porast. Hrvatski filmovi ostvaruju umjeren uspjeh na međunarodnim festivalima, ali se ne prikazuju često u kinima izvan zemlje, dok se njihova prisutnost u VOD katalozima tek počela povećavati posljednjih godina, navodi Jaka Primorac, autorica izvještaja za Hrvatsku i voditeljica CresCine tima u IRMO-u, članu projektnog konzorcija. Interaktivni portret hrvatske filmske industrije (na engleskom jeziku) dostupan je ovdje. Hrvatska verzija izvještaja u .pdf formatu dostupna je ovdje.

Istraživanje izazova malih europskih filmskih tržišta

Istraživački projekt CresCine analizira izazove s kojima se suočavaju mala filmsko-produkcijska tržišta u Europi. Projekt je financiran sredstvima Europske unije kroz istraživački program Obzor Europa (broj ugovora 101094988), a vodi ga Manuel Damásio sa Sveučilišta Lusófona u Lisabonu. Početna premisa projekta jest ekonomski i kulturni značaj lokalnih filmskih industrija u sedam malih država i regija – Irskoj, Danskoj, Estoniji, Litvi, Portugalu, Hrvatskoj te Flandriji u Belgiji. Novi istraživački izvještaj projekta nazvan Mala europska filmska tržišta: portreti i usporedbe (Small European Film Markets: Portraits and Comparisons) prati njihov razvoj od 2014. do 2022., uzimajući u obzir faktore poput proizvodnog volumena, obrazaca financiranja, dostupnosti u katalozima videa na zahtjev (VOD) i broju gledatelja.

Sedam vrlo različitih tržišta u periodu velikih promjena u filmskoj industriji

Svim istraživanim zemljama zajednička je temeljna karakteristika filmskih tržišta: domaća je publika premala da bi sama održala lokalnu filmsku industriju. No ono po čemu se razlikuju jesu različite strategije kojima se nose s tim ključnim izazovom. Jakob Isak Nielsen sa Sveučilišta u Aarhusu, voditelj izrade izvještaja objašnjava: “Rezultati izvještaja sugeriraju da industrije slijede različite strateške orijentacije koje često dolaze u kombinaciji: prva se odnosi na važnost rezoniranja filma za kulturni kontekst, druga na izvoz tj.međunarodnu distribuciju, treća na servisne produkcije te četvrta na film kao umjetnost. Svaka orijentacija zasnovana je na drugačijem obliku legitimacije, kao što su nacionalno-kulturna relevantnost, međunarodna prodaja, stvaranje novih radnih mjesta i rast BDP-a te umjetničko vrednovanje.“

Izbori tržišta koja su obuhvaćena u projektu odražavaju ne samo različite geografske položaje, već i vrlo različite filmske kulture. Primjerice, Baltičke države doživjele su veliku transformaciju filmske produkcije i kino infrastrukture nakon raspada Sovjetskog Saveza. Irska, ali i Hrvatska, razvile su značajnu ekonomiju servisnih produkcija privlačeći u državu strane produkcije poput The Hitman’s Wife’s Bodyguard (Čuvaj me s leđa 2, 2021). U izvještaju su također prikazane i razlike u pogledu priznanja na različitim filmskim festivalima. Marius Øfsti sa Sveučilišta u Aarhusu objašnjava: „Danska i Flandrija nedavno su imale produkcije s dobrim kritikama i visokim međunarodnim izvozom, poput oskarovskog pobjednika Another Round (Još jedna runda, 2020) ili Close (Blizu, 2022) koji je osvojio Grand Prix u Cannesu.“

Izvještaj prati razvoj sedam malih tržišta tijekom perioda unutar kojeg se dogodila ekspanzija globalnih streaming servisa, pandemija virusa COVID-19 i ekonomski udar na filmsku proizvodnju, kao i na kinematografe. Cathrin Bengesser, također sa Sveučilišta u Aarhusu, objašnjava da, iako su filmovi iz malih zemalja često dobro reprezentirani ma lokalnim VOD servisima, „većina globalnih streaming servisa poput Netflixa ne uključuje veliki izbor filmova s malih tržišta. To je problem zato što izbori tržišnih lidera utječu na raznolikost filmske kulture kojoj publike u Europi mogu lako pristupiti.“

Veća filmska europska tržišta strateški su orijentirana na izvoz

Ivana Kostovska iz centra imec-SMIT s Vrije Sveučilišta u Briselu istraživala je izvoz filmova s “Velikih pet” europskih tržišta (Francuska, Italija, Njemačka, Španjolska i UK) te Poljske, na ključnim izvoznim teritorijima, i otkrila da „iako je Francuska najjači izvoznik filmova u usporedbi s drugim proučavanim tržištima Europske unije u pogledu ukupnog broja gledatelja, filmovi iz Irske i Flandrije postigli su veći prosječni broj gledatelja u SAD-u nego francuski filmovi.“ Analiza izvoznih obrazaca također pokazuje da velika tržišta koja smo proučavali obično surađuju s raznovrsnijim produkcijskim partnerima u usporedbi s većinom malih tržišta. Na temelju analize „Velikih pet“ tržišta i Poljske, Kostovska i njezine kolegice Ulrike Rohn i Ana Falcon sa Sveučilišta u Tallinnu zaključile su da su velika tržišta puno više strateški usmjerena na izvoz nego većina malih tržišta.

Filmovi iz SAD-a, međutim, dominiraju europskim kinematografskim prostorom. Ana Falcon sa Sveučilišta u Tallinnu ističe kako “snažna orijentacija filmova iz SAD-a prema franšizama potiče i njihov uspjeh u europskim kinima. 87 od top 100 američkih filmova na 13 proučavanih europskih tržišta zasnovani su na već postojećem intelektualnom vlasništvu.”

Pristup izvještaju ‘Mala europska filmska tržišta: portreti i usporedbe’

Mrežna stranica https://www.crescine.eu/small-film-industries prikazuje detaljne informacije o sedam malih filmskih tržišta. Srž izvještaja čini 67 interaktivnih vizualizacija podataka koje čitateljima nude mogućnost uspoređivanja tržišta i praćenja trendova. Jakob Isak Nielsen sa Sveučilišta u Aarhusu objašnjava: „Izvještaj je napravljen kako za profesionalce iz filmske industrije, tako i za donosioce odluka (policy makers). Izvještaj omogućuje pristup relevantnim podacima o filmskoj proizvodnji, distribuciji, prikazivalaštvu i recepciji filmova na jednom mjestu. Pruža čitateljicama i čitateljima priliku za jednostavno uspoređivanje situacije na različitim tržištima.” Na mrežnoj stranici možete pročitati detaljne portrete sedam malih filmskih tržišta. Možete direktno prijeći na najvažnije zaključke. Možete uspoređivati pokazatelje uspješnosti kroz cijeli lanac filmske produkcije. Mrežna stranica također uspoređuje sedam izabranih malih tržišta sa šest velikih tržišta, fokusirajući se na strateško pozicioniranje, izvoz filmova, VOD kataloge, uspješnost filmova na Netflixu i filmske nagrade.

Više o CresCine istraživačkom projektu

Istraživački projekt CresCine započeo je 2023. i trajat će do 2026. godine. Financiran je sredstvima Europske unije kroz istraživački program Obzor Europa (broj ugovora 101094988), kao odgovor na ‘Poziv Europske komisije za istraživanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija kao pokretača inovacija i konkurentnosti u Europi’ te mu je na navedenom pozivu odobreno 4 milijuna eura. Konzorcij projekta čini 16 akademskih istraživačkih partnera i organizacija iz filmske industrije te deset pridruženih partnera iz ukupno 10 zemalja. Više informacija o sudionicima i rezultatima projekta možete pronaći na mrežnoj stranici projekta: www.crescine.eu.