Hannah Arendt
- Margarethe von Trotta
- Njemačka, Luksemburg, Francuska
- 2012.
- 113'
- 12
-
- Početak distribucije: 15. prosinca 2013.
- Režija
- Margarethe von Trotta
- Scenarij
- Pamela Katz, Margarethe von Trotta
- Glumci
- Barbara Sukowa, Axel Milberg, Janet McTeer, Julia Jentsch
- Direktor fotografije
- Caroline Champetier
- Montaža
- Bettina Böhler
- Producent
- Bettina Brokemper, Johannes Rexin
- Produkcija
- Heimatfilm Production
- Festivali i nagrade
- Valladolid IFF – Silver Spike za najbolji film
- Njemačke filmske nagrade 2013 – Nagrada za izuzetno filmsko ostvarenje, najbolja ženska uloga
- Guild of German Art House Cinemas 2013 – Najbolji nacionalni igrani film
- Europske filmske nagrade (EFA) – Nominacija za najbolju žensku glumicu (Barbara Sukowa)
Margarethe von Trotta, redateljica koja se istaknula filmovima feminističke tematike, donosi film o Hanni Arendt, jednoj od najvećih intelektualki 20. stoljeća. Film prati Hannino izvještavanje sa suđenja nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu za The New Yorker koje će rezultirati njezinim čuvenim konceptom o banalnosti zla. Koristeći se snimkama sa suđenja te pričom koja povezuje povijesti triju država, redateljica uprizoruje neutaživu filozofsku znatiželju i strast za razmišljanjem. Za naslovnu ulogu u filmu Barbara Sukowa osvojila je nagradu njemačke filmske akademije (Deutscher Filmpreis) te nominaciju za nagradu Europske filmske akademije (EFA).
Iz kritika
Pametno povezivanje razmišljanja i života Hanne Arendt samo je djelić onoga što čini ovaj inteligentni triler vrijednim superlativa. – Exclaim
Jedan od najtežih zadataka u filmskom stvaranju jest učiniti ideje privlačnima i zanimljivima na ekranu. ‘Hannah Arendt’ je iznimno uspješan primjer jednog takvog pokušaja. Scena završnog govora upućenog studentima jedna je od najboljih razrednih scena na filmu i sjajna lekcija o hrabrosti. – The Hollywood Reporter
Margarethe von Trotta
Margarethe von Trotta jedna je od vodećih figura novog njemačkog filma i jedna od najznačajnijih autorica feminističkog filma. Nakon svog nezavisnog prvijenca, “Drugo buđenje Christe Klages” (1978.), snimila je važne i kontroverzne filmove kao što su “Sestre ili ravnoteža sreće” (1979.) i “Marianne i Juliane” (1981.), koji joj je osigurao mjesto u povijesti kinematografije kao prvoj redateljici s osvojenim venecijanskim Zlatnim lavom.
Partneri
