Anamaria Antoci producentica je i članica organizacija i mreža kao što su EAVE, ACE Producers, European Producers Club (EPC) i Inside Pictures. Godine 2017. osnovala je produkcijsku kuću Tangaj Production, posvećenu primarno autentičnim i snažnim arthouse filmovima. Među ostalim, producirala je Malmkrog (2020.) Cristija Puiuja, Men of Deeds (2022.) Paula Negoescua i Things We Said Today (2024.) Andreija Ujice. Koproducirala je filmove Radnička klasa ide u pakao (2023.) Mladena Đorđevića, Panopticon Georgea Sikharulidzea i najnoviji film Danisa Tanovića, Nakon ljeta (2024.).

Sonja Baksa selektorica je kratkometražnih filmova pri Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu te dugometražnih filmova pri Međunarodnom filmskom festivalu u Vancouveru. Diplomirala je arhitekturu 2013. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te završila specijalistički studij filma i filmske selekcije pri Sveučilištu u Edinburghu 2016. godine. Otada aktivno surađuje s mnoštvom međunarodnih kulturnih organizacija i filmskih festivala.

Ninna Pálmadóttir nagrađivana je islandska redateljica. Diplomirala je režiju i scenaristiku na Umjetničkoj akademiji Tisch u New Yorku 2019. i filmske studije i književnost na Islandskom sveučilištu. Kratki film Raznosač novina (2019.) prikazan je na festivalima diljem svijeta. Godine 2020. režirala je kratkometražni islandsko-hrvatski film Svi psi odlaze (ZFF 2020.), a 2023. u glavnom natjecateljskom programu ZFF-a prikazan je njezin dugometražni prvijenac Sami u Reykjaviku, čiji scenarij potpisuje islandski redatelj Rúnar Rúnarsson.

David Gašo (Osijek, 2000.) student je filmske i TV režije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Režirao je niz kratkometražnih filmova, među kojima su nagrađeni autobiografski hibridni film Laci bježi u Mađarsku (25 FPS – nagrada Green DCP), igrani film Palikuća (ZFF 2021.) i dokumentarni film Šumica (ZagrebDox 2023.). Njegov film Niska trava (ZFF 2023. – Zlatna kolica u programu Kockice) premijerno je prikazan u konkurenciji Međunarodnog festivala kratkometražnog filma u Oberhausenu. Član je DHFR-a te organizacijskog i selektorskog tima festivala Filmska RUNDA.

Yulia Serdyukova (kustosica, Kurzfilm Festival Hamburg) producentica je dokumentarnih filmova i kustosica. Članica je organizacije Freefilmers i suosnivačica Festivala feminističkog filma – Filma. Posvećena je produkciji i promociji radova nezavisnih filmskih autora i inicijativa koje propituju kolonijalnu politiku, kapitalizam, patrijarhat i heteronormativnost. Kao lokalna producentica za europske medije pokriva ruski rat protiv Ukrajine.

Daniel Soares portugalski je scenarist i redatelj, rođen u Njemačkoj. Njegov kratkometražni film Ono što ostaje (ZFF 2022. – posebno priznanje) prikazan je na festivalima u Tellurideu i Clermont-Ferrandu, a na festivalu IndieLisboa osvojio je nagradu za najbolji kratki portugalski film. Fotografije su mu bile izložene u Međunarodnom centru za fotografiju u New Yorku. Godine 2023. osvojio je i ZFF-ova Zlatna kolica za najbolji kratkometražni međunarodni film za Samo neka uspije. Trenutačno razvija svoj dugometražni prvijenac 900 toneladas.

Andrej Korovljev (Pula 1970.) studirao je filmsku režiju na Sveučilištu Westminster u Londonu. Bio je dugogodišnji izbornik selekcije kratkog igranog filma na Motovun Film Festivalu. Redatelj je dokumentarnih filmova Godine hrđe (2000.) i Tusta (2019.). Njegov debitantski dugometražni igrani film Hotel Pula otvorio je Pulski filmski festival 2023. Dvostruki je dobitnik Porina i Oktavijana. Član je Društva hrvatskih filmskih redatelja.

Hrvoje Osvadić započeo je svoju karijeru u filmskoj industriji 2000. Godine 2007. postao je suvlasnik i generalni direktor tvrtke Petnaesta umjetnost, zagrebačke tvrtke specijalizirane za filmsku i televizijsku produkciju. Trenutno obnaša dužnost predsjednika Hrvatske udruge producenata (HRUP) i član je programa EAVE. Od 2024. godine član je Europske filmske akademije (EFA). Producirao je više od dvadeset i pet filmova, uključujući igrane i dokumentarne.

Klara Šovagović rođena je u Zagrebu 1993. Diplomirala je francuski jezik i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu te montažu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. S Josipom Lukićem korežirala je Nema zime za komarce (2022.), nagrađen Zlatnim kolicima u programu Kockice ZFF-a. Trenutačno radi kao montažerka na nekoliko dokumentarnih filmova.

Ema Fabian rođena je u Zagrebu i ima 19 godina. Trenutačno je studentica 2. godine preddiplomskog studija filmske i TV režije na Akademiji dramske umjetnosti. Prije toga pohađala je Školu za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, gdje je završila smjer za medijskog tehničara. Filmovi su je oduvijek zanimali i veseli se sudjelovanju na ZFF-u kao članica žirija za mlade PLUS.

Jelena Jurić (2008.) završila je Osnovnu školu Vrbani (2014. – 2018.), potom Osnovnu školu Augusta Šenoe (2018. – 2022.) te Osnovnu glazbenu školu Rudolfa Matza. Trenutno pohađa X. gimnaziju Ivan Supek. Od 2021. godine sudjelovala je na radionicama kao što su Frooom, Blank te Filmska naSTAVa, a volontirala je i na Brač Film Festivalu.

Marta Petraković (2006.) rođena je u Zagrebu, gdje trenutačno pohađa XV. gimnaziju. Volontira na filmskim festivalima jer, osim što uživa u filmu, voli upoznavati nove ljude (pogotovo filmofile). Večeri često provodi gledajući filmove s tatom, iako se gotovo nikada ne slažu u svojim dojmovima o filmu. Veseli se žiriranju jer će napokon moći službeno dijeliti svoje mišljenje, a posebno je sretna što će mladi poput nje imati priliku biti glas koji ocjenjuje filmove o svojim vlastitim iskustvima.

Lota živi s roditeljima, dvjema sestrama i psom Lunom. Uživa u gledanju i snimanju filmova, a jedan od njenih uradaka prikazan je i nagrađen na Rab Film Festivalu. Kreativna je, voli crtati i pisati te stalno snima filmove, ide na dramsku grupu i karate, uživa u igri i putovanjima.

Alma oduvijek voli gledati filmove i serije jer joj pružaju priliku da mašta, uči i putuje u različite svjetove. Ide na dramsku grupu u ZKM-u i snima kratke filmove mobitelom te tako istražuje različite priče i stilove. Uživa u stvaranju i dijeljenju svojih ideja s prijateljima.

Kada odraste Juraj želi biti glumac, jer kada glumi osjeća veselje i adrenalin. Jako voli gledati filmove jer smatra da je dobar film prava umjetnost. Juraj je već stekao svoje prvo glumačko iskustvo ulogama u reklama i kratkometražnim filmovima.